Knjiga i sjenka: Zakoni iz Šulhan Aruha 2/10

Šulhan Aruh („Postavljen sto“) je najpoznatiji i najuticajniji zbornik jevrejskog vjerskog prava (halaha), koji je u XVI. stoljeću sastavio rabin Josif Karo u Safedu (Palestina).

Zakon 11
Na šabat je strogo zabranjeno jevreju kupovati ili prodavati. Ipak, dozvoljeno je kupiti kuću od akuma (nejevreja) u Palestini, pa čak i sastaviti (ugovor), kako bi u Palestini bio jedan akum manje, a jedan jevrej više.

Zakon 12
Svaki posao na šabat koji se može učiniti radi spašavanja jevreja od smrti ne samo da je dozvoljen, nego čak i obavezan. Dakle, ako se na šabat kuća ili gomila cigle sruši na jevreja, dozvoljeno je ukloniti tu gomilu i spasiti život jevreja koji leži ispod nje. Čak i ako se pod tom gomilom zajedno s jevrejom nalaze i akumi (nejevreji), i ako bi akumi — kada bi spasili jevreja — time spasili i sebe (a spasavanje akuma od smrti čak i radnim danom, kako ćemo kasnije vidjeti, smatra se teškim grijehom), ipak se gomila mora ukloniti da bi se spasio život jevreja.

Zakon 13
Jevrejskoj babici ne samo da je dozvoljeno, već je i obavezna da na šabat pomogne jevrejki pri porodu i da pri tome učini sve ono što bi u drugim okolnostima predstavljalo skrnavljenje šabata. Nasuprot tome, pomagati akumki (kršćanki) je zabranjeno, čak i ako se to može učiniti bez skrnavljenja šabata, jer se ona mora posmatrati samo kao životinja.

Zakon 14
Uoči Pashe svaki jevrej je dužan da izgovori molitvu „Šefoh“ (u kojoj se priziva Bog da izlije svoj gnjev na goje). Ako jevreji izgovore ovu molitvu s pobožnošću, Gospod će, bez sumnje, uslišati njihove riječi i poslati Mesiju koji će izliti svoj gnjev na goje.

Zakon 15
Na praznike, kada je svaka vrsta rada zabranjena, nije dozvoljeno ni kuhanje; svakome je dopušteno pripremiti samo onoliko koliko mu je potrebno za jelo. Ipak, ako kuha za sebe, dozvoljeno mu je da u isti lonac doda još hrane — čak i više nego što mu treba, pa i ako je to dodatno namijenjeno psima — jer smo dužni omogućiti život i psima. Međutim, dodavati hranu za akuma (nejevreja) strogo je zabranjeno, jer nismo dužni omogućiti njemu da živi.

Zakon 16
Tokom Hol ha-Moeda (praznika koji pada u proljeće i jesen) svaka trgovina je strogo zabranjena; ipak, dozvoljeno je baviti se lihvarstvom s akumom (nejevrejom), jer je uzimanje kamate od akuma ugodno Gospodu Bogu u svako doba.

Zakon 17
Kada se negdje pojavi kuga zbog koje mnogi ljudi (tj. jevreji) postaju žrtve epidemije, tada zdravi jevreji treba da se okupe u sinagogi i, ne jedući niti pijući, cijeli dan da se mole kako bi se Jehova smilovao nad njima i izbavio ih od kuge. Međutim, kada se kuga pojavi među životinjama, to nije potrebno činiti — osim u slučaju kada se bolest pojavi među svinjama, jer su njihovi unutrašnji organi slični ljudskim, kao i kada se kuga pojavi među akumima (nejevrejima), pošto je njihova tjelesna građa slična ljudskoj.

Zakon 18
Na praznik Hamana jevreji trebaju izgovoriti zahvalnu molitvu u kojoj se kaže: „Neka bude proklet Haman i svi akumi, a blagoslovljen Mordohaj i svi jevreji.“

Zakon 19
Svaki Bet Din (tj. sudsko vijeće pod predsjedništvom glavnog rabina) može izreći smrtnu kaznu, čak i u naše vrijeme, i to svaki put kada smatra da je to potrebno — čak i ako samo djelo po sebi ne zaslužuje smrtnu kaznu.

Zakon 20
Kada se dvojica jevreja posvađaju oko novca ili drugih stvari i budu primorani da potraže sudsku presudu, moraju se obratiti Bet Dinu (rabinskom sudu) i pokoriti njegovoj odluci. Nipošto im nije dozvoljeno obraćati se akumu (nejevreju) ili tražiti pravdu pred kraljevskim sudom, tj. tamo gdje akumi obavljaju sudijsku dužnost. Čak i ako je zakon akuma istovjetan rabinskom zakonu, to se i dalje smatra teškim grijehom i strašnim bogohuljenjem. Onaj koji ipak prekrši ovo pravilo, tražeći pravdu protiv drugog jevreja pred sudom akuma, Bet Din je dužan isključiti iz zajednice (tj. prokleti ga) sve dok ne povuče svoj zahtjev protiv bližnjeg (jevreja).

Grigorij Klimov – „Božiji narod“